RECENZIJA: LOVING VINCENT - VAN GOGHOV MISTERIJ

Autor: , 05-02-2018
RECENZIJA: LOVING VINCENT - VAN GOGHOV MISTERIJ
Prvi naslikani dugometražni film koji donosi sočnu kriminalističku priču.

Loving Vincent je prvi animirani film na svijetu nastao isključivo od slika u tehnici ulja na platnu. Poljska slikarica i redateljica Dorotea Kobiela i Oskarom nagrađeni Hugh Welchman potaknuli su skupinu umjetnika i filmaša na ideju da slavne slike jedinstvenog postimpresionističkog umjetnika ožive u obliku filma. Naime, ovakva filmska tehnika prvi je put iskušana na velikom platnu – svaki je prizor ručno oslikan dok je u stvaranju filma sudjelovalo više od 100 umjetnika koji su čak sedam godina uložili u stvaranje filma koji uključuje preko 60 000 originalnih slika oslikanih uljem na platnu. U filmu se u samo jednoj sekundi izmjenjuje 12 slika što je ujedno 720 umjetničkih djela u jednoj minuti.

 

Rezultat je zadivljujući: nastao je prvi na svijetu dugometražni film naslikan uljem na platnu! Tehnički gledano, film je „čudo“ animacije“ baziran na slikama u boji koje se odnose na radnju u sadašnjosti (istraga povodom Vincentove smrti) i crno – bijelim slikama koje dočaravaju prošlost (nekoliko mjeseci pred umjetnikovu smrt), a cijela je priča zasnovana na prizorima ljudi koji su poznavali Van Gogha.

Iako prvenstveno baziran na priči o istrazi i uzroku umjetnikove smrti koji je preminuo 29. srpnja 1890. godine sa samo navršenih 37 godina života, ovaj izniman filmski uradak također nam donosi nekoliko intrigantnih pričica iz posljednjih mjeseci Van Goghova života zbog čega je ova filmska kreacija spoj biografske drame i sočne kriminalističke priče. Sve započinje scenom poštanskog činovnika (jedan od Van Goghovih portreta) koji svom sinu, Armandu Roulinu predaje pismo koje mu je pred smrt ostavio sam Van Gogh kako bi ga isporučio umjetnikovom bratu, Theu Van Goghu. Nažalost, Armand doznaje da je i Theo mrtav te započinje njegovo uzbudljivo putovanje kojim se „uvlači“ u priču o misterioznoj umjetnikovoj smrti, a upravo tom filmskom sekvencom kreće prava kriminalistička istraga koja filmu daje notu Poirotovog detektivskog „štiva“.

Mladi Armand odlazi u posljednje umjetnikovo konačište, Auvers-sur-Oise gdje posjećuje ljude koji su poznavali Vincenta te dolazi do zanimljivih otkrića relevantnih za rasvjetljavanje misterije umjetnikove smrti (smatra se da je Van Gogh počinio samoubojstvo), ali i do mnoštva kontradiktornih priča kojima se zakomplicira čitava radnja filma koji postaje prava kriminalistička poslastica. Neki od karaktera upućuju da je Van Gogh imao ljubavnu aferu sa dobrostojećom mladom ženom čija mu je ljubav ostala neuzvraćena te je odlučio okončati ljubavne muke dok se ostali kreću u sasvim drugom smjeru – oni smatraju da je slikar zapravo ubijen. Film zaista „oslikava“ istinite događaje iz umjetnikova života poput svađe sa njegovim vrlo dobrim prijateljem s kojim je neko vrijeme radio u Arlesu, također slavnim umjetnikom Paulom Gauguinom nakon koje Vincent prostitutki donosi svoje odrezano lijevo uho (još uvijek ostaje nerazjašnjeno pitanje da li je Vincent sam sebi od bijesa odrezao uho ili je pak to učinio sam Gauguin te ga je Vincent želio zaštiti i preuzeo krivnju na sebe) kao i brojne scene sukoba, svađe, ismijavanja Vincenta od strane tamošnjih građana kao i scenu njegova umiranja koja vjerodostojno prikazuje krvave mrlje na njegovom trbuhu nastale pucnjem iz pištolja.

Česte su scene karaktera koji se „teško“ opijaju i trijezne, a vrlo zanimljivo je dočaran i dim cigareta – pastozni namazi kista „oživljavaju“ duhanski dim koji se izvija po čitavoj prostoriji. Vrlo emotivna scena je prikaz trenutka kada Theo doznaje za bratovu smrt te stoji pored njega uz smrtnu postelju znajući da ne može napraviti ništa. Shrvan njegovom smrću, on odlazi ženi i djetetu te pada u depresiju ali ubrzo nakon toga i umire (najvjerojatnije od sifilisa od kojeg je bolovao). Čak se u filmu kao jedan od razloga Vincentove smrti navodi upravo bratov sifilis kojeg umjetniku otkriva njegov psihijatar, doktor Gachet. Naime, Gachet gotovo da kritizira Vincenta i optužuje ga za napredovanje bratove bolesti koja se rapidno razvija zbog stresa uzrokovanog uzdržavanjem Vincenta koji nije radio „ništa“ osim što je slikao. U svakom slučaju, svojom pričom film poprima dimenziju „kriminalističkog romana“ jer režijski odmjereni dijelovi radnje u sadašnjosti i poveznice s pričama likova iz prošlosti gledatelje drže u iščekivanju i čine film napetim u pojedinim trenutcima dok s druge strane, gledateljima se prezentiraju sva Van Goghova djela; svi ljudi i mjesta s njegovih platnâ sada su živi – oni se kreću, govore, plaču i dišu što je osobito impresivno za sve ljubitelje umjetnosti.

 

Prekrasni likovi čije je portrete Vincent napravio sada su „oživjeli“, njihova lica prepuna su ekspresije dok je zvučni dijalog preplavljen emocijama koje kod gledatelja izazivaju duboku osjećajnost, melankoličnost i naposljetku nepresušnu nostalgiju. Takav senzibilitet prisutan je od samog početka pa sve do kraja filma kojim se otkriva Vincentovo duševno stanje. Mi smo naprosto „uvučeni“ u Van Goghovo hipersenzibilno viđenje svijeta i svu njegovu ljepotu koju umjetnik donosi na svojim platnima. Forma je ovdje temeljni sadržaj filma – krećući se od žutog kaputića koji intezitetom svoje boje zaokuplja gledateljevo oko te se stapa sa modrim nebom prekrivenim crnim oblacima završavajući u vrtlogu plavih i žutih krugova „Zvjezdane noći“. Divlje boje polagano blijede u pastelne dok se u potpunosti ne petvore u niz sekvenci crno-bijelih „sličica“ koje okupiraju likovne kritičare i povjesničare umjetnosti, dok mi ostali jednostavno uživamo u obilju blistavih scena snažnog ekspresionističkog inteziteta. Baš kao i Van Gogh. Na tragu postimpresionizma umjetnik postaje začetnik novog pravca u umjetnosti XIX. st. – ekspresionizma, što samo upućuje na činjenicu da su na filmu radili dobri poznavatelji Van Goghove umjetnosti.

 

Iako djelomično kriminalistički orijentiran, film je istinska biografska drama koja otkriva Vincentovu mentalnu bolest (danas je možemo poistovijetiti sa dijagnozom kronične depresije i bipolarnog poremećaja) zbog koje je umjetnik i završio u psihijatrijskoj ustanovi, njegovo teško imovinsko i socijalno stanje kao i traume iz njegovog djetinjstva uzrokovane nezadovoljstvom roditelja koji ga nisu niti malo cijenili, štoviše, zamjerali su mu što je tek puka sjena svog prvog i najstarijeg brata (također Vincenta) koji je umro još kao beba. Sva ta stanja zasigurno su utjecala na Van Goghovo umjetničko stvaralaštvo jer na svakoj njegovoj slici osjeti se doza sjete, melankolije, teškoće življenja pa čak i predosjećaji pred vlastitu smrt prožeti snažnom ekspresijom i unutršnjim stanjima svijeti („Jedači krumpira“, „Žitno polje s čempresima“, „Zalazak sunca na Montmajouru“). Ako su gledatelji pak više orijentirani na samo detektivsku priču i ako cijela radnja kod njih neće izazvati snažne emocije jednog života koji se tako nesretno ugasio, onda će taj efekt zasigurno postići Vincentove riječi iz pisma upućene njegovu bratu kojima završava film: „U životu slikara smrt ne mora biti najteža stvar. Ja osobno izjavljujem da o tome ne znam ništa, ali pogled na zvijezde uvijek me tjera da sanjarim. Zašto, pitam sebe, i da li nam je svjetlo zvijezda na nebu stvarno nedostupno? Možda smrt koristimo za odlazak među zvijezde? Umrijeti mirno u starosti znači tamo otići pješke. Ovog trenutka odlazim u krevet jer već je kasno i želim vam laku noć i puno sreće uz srdačan stisak ruke... S ljubavlju, Vincent.“

Ovaj film možemo protumačiti i kao osobnu zahvalnost, bolje reći počast redatelja liku i djelu Vincenta Van Gogha jer se kroz čitavu priču osjeća redateljska fascinacija velikim umjetnikom i njegovim doprinosom modernoj umjetnosti. Svaki istinski ljubitelj umjetnosti, biografskih i animiranih filmova kao i svi oni koje intrigiraju zanimljive životne priče umjetnika, ne smiju propustiti ovaj film koji se gubi u slikama, a slike u bojama. Upravo kao što Vincent kaže: „Isina je, ne možemo govoriti drugačije nego svojim slikama“. A, upravo je to ovaj film. Van Goghova priča u njegovim slikama!

https://www.youtube.com/watch?v=bRDSTw6mNwY

 

 

 


NOVOSTI

Polarni san Davora Rostuhara - predavanje u Narodnoj knjižnici

U ljetnom izdanju „Putositnica utorkom“ bit će Davor Rostuhar. Multimedijalnim predavanjem „Polarni san“ Rostuhar će predstaviti prvu hrvatsku ekspediciju na Južni pol u utorak, 24. srpnja, u 21 sat u Čitaonici Narodne knjižnice Grad.


Mamma Mia: Here We Go Again! premijerno pod zvijezdama u kinu Jadran

U dubrovačkom ljetnom kinu Jadran film će se premijerno prikazati u nedjelju, 22. srpnja u 21 sat, nakon čega će se od 26.7. film redovno prikazivati u kinima diljem zemlje.


Pogledajte skrivena blaga Znanstvene knjižnice

Ove srijede, 18. srpnja Znanstvena knjižnica Dubrovnik održati će otvorenje izložbe "Blaga Znanstvene knjižnice".


Prijavi se na razmjenu mladih na Murteru!

Udruga Argonauta organizira međunarodnu razmjenu mladih od 7. do 16.9. pod nazivom “Youth 4 C (Mladi za more)” u kojoj će sudjelovati mladi iz 8 zemalja.


Ljetni poslovi naših studenata: Ana-Marija Šoletić

U novoj rubrici: Ljetni poslovi naših studenata, donosimo priču studentice sestrinstva - Ana-Marije Šoletić koja je dio interventnog tima raspoređenog na nekoliko lokacija u Gradu.