Intervju: Tea Batinić o pravom duhu dubrovačkog karnevala

Autor: , 10-02-2018
Intervju: Tea Batinić o pravom duhu dubrovačkog karnevala
Devetnaesto izdanje Dubrovačkog karnevala ove godine dalo je bogat zabavni sadržaj te smo povodom toga porazgovarali s Teom Batinić, jednom od ceremonijera Dubrovačkog karnevala.

Tea Batinić: Rođena sam i odrasla u Gradu, unutar zidina i kroz djetinjstvo doživjela sam prave karnevala u kojima je cijela obitelj išla maškarana preko Straduna. Bili su to spontani karnevali s malo rekvizita jer nismo bili u mogućnosti kupovati te smo ih samostalno izrađivali od robe ili od papira. One koje su i bile za kupiti su bile izuzetno skupe, a brojne su se i prenosile s koljena na koljeno.

Gđa. Tea Batinić jedan je od ceremonijera Karnevala koji je ove godine još bogatiji programom i sadržajem. Jedan dio programa za nju je iznimno značajan.

Ove godine uvodimo nešto što je postojalo u Dubrovniku, a to je valcer pod maskama. Ispred Zvonika će biti pozornica, bend, a imat ćemoi gradsku glazbu. Pozvali smo ljude da dođu u Dominalima jer lako ga je obući i preko kaputa. Domino je također simbol našeg karnevala.

Dosta grupa je najavljeno: Udruga Dominali iz Cavtata, Zumba, Domus Christi, Grupa umirovljenika s Montovjerne, Udruga DART, Lazareti, Le Petit Festival i još mnogi drugi.

Male maskice će se besplatno dijeliti i biti postavljene na trgovine kroz cijeli Stradun.

Udruga DART je nastala tako da je kroz Galeriju Artur nicalo toliko ideja da smo morali osnovati Udrugu u kojoj trenutno imamo 180 članova, od čega aktivnih 30-ak, a i tih 30 aktivni su u svom segmentu rada(Okoliš, Karnevo, Povezivanje otoka, prigradskih mjesta i Grada- svaka izložba se seli u ta mjesta.)

Ušli smo i europski projekt s Lazaretima „Kulturna četvrt Dubrovnika“ .

Imamo i podršku Grada Dubrovnika, TZ-a Dubrovnik, Udruženja obrtnika Dubrovnik, na čemu smo im zahvalni .

Jedina prava dubrovačka maska je Domino, te smo se ove godine odlučili pozvati građane da izvuku Dominale iz svojih šufita. Ujedno smo počeli i jednu seriju Dominala koji će za razliku od izvornih crnih biti što svjetlijih i jačih boje jer danas su takvih materijali dostupni za razliku od prije.

Pozvali smo ljude da ove godine spreme svoje Dominale, a ukoliko ne znaju sašiti u Gradu imamo pozamanteriju Vlaho Slijepi, koja će raditi kao radionica masaka i karnevalskih kostima. Tijekom godine se bavi šivateljskim uslugama. Na taj način pokušavamo održati gradski obrt živim, gdje se ne samo dolaze porubiti gaće, nego i porazgovarati o stanju u društvu i iznijeti neke vlastite brige i stavove te ih podijeliti sa sugrađanima. Lijepo je i spomenuti da česti gosti su i članovi doma za starije i nemoćne Domus Christi.

Time smo započeli oživljavanje jedne tradicije koja je duboko ukorijenjena u Dubrovnik. Bila sam svjedok i nekih od prethodnih Venecijanskih karnevala za kojeg brojni ljudi smatraju da je oduvijek prisutan. Međutim i on je oživljen tek prije nekoliko dekada, ali organiziran na vrhunskoj razini i prije svega brandiran na pravi način pomogao je Veneciji  u turističkom pozicioniranju danas.

To je nešto na što se možemo ugledati, jer i sami pokušavamo raditi na produženju turističke sezone. Upravo karnevo se događa zimi u tom periodu pred Korizmu. Imamo Bogom danu tradiciju koju treba oživjeti i reanimirati  te uz malo reklame i otvorene hotele privući goste u Grad.

 

Gđa Batinić rekla nam je malo o svojim počecima u organizaciji dubrovačkog karnevalate što za nju značitaj period.

 

Ja sam  počela za vrijeme rata, gdje sam bila voditeljica Galerije Sebastian i otvarala izložbu dok su uokolo padale bombe. Galerija je za vrijeme rata imala poseban zadatak: robu koja bi došla konvojom prodavali bi naravno po nabavnoj cijeni, te su dolazili ljudi po bječve,čokoladu i slično. Samim time su došli i u doticaj s Galerijom. 

Uz to sam otvorila i kućnu radinost za proizvodnju masaka i kostima, a 1999. godine kada sam otvorila privatnu galeriju (ARTUR SEBASTIAN DESIGN) , to je postalo dio našeg poslovanja. U međuvremenu sam išla u Veneciju sa suprugom gdje smo učili izradu masaka, odljev masaka od osobe. Svojedobno je maska i nastala uzimanjem otiska preminulim osobama (kraljevi,vlastelini,knez).

Posjećujemo dosta karnevala, tako da neke od posjeta su Zagreb, Požega, Samobor fašnik, Rijeka – Karneval, Hvar, Palmižana.  Stvaramo povezanost s brojnim karnevalima te tko god nas ugosti, mi uzvraćamo pozivom i dočekujemo ih u Dubrovniku.

 

Bitna razlika dubrovačkog karnevala je ta da mi nikad nismo u defileu, mi nismo u paradi. Takva vrsta manifestacije po nama gubi najkarakterističnije note karnevala: spontanost i  iznenađenje.

Maškarani period po meni je kad se mogu transformirati i poći na policiju tražiti novu legitimaciju, gdje službenici koje me dobro inače poznaju ne prepoznaju i to je ono što je „štos“. Želim reći -  nije stvar samo staviti masku, nego činiti i neke škerce i jedno urbano zabavno ponašanje.

 Kroz vrijeme je karnevo doživio prijelaz s gradske zabave u salonske prijeme. Najveći dokaz k tome je slika Vlaha Bukovca „Karneval u Epidauru“ nastala 1901. u kojoj se vidi ples u predivnim kostimima, ali bez maski. Tu se već primjeti ta tranzicija u salonski oblik karnevala. Transformirao se u potpunosti jedan narodni, lascivni, bučni običaj ispoljavanja zadnjih emocija pred Korizmu. 

 

Sama riječ karnevo ima dvije teorije, jedna je od riječi carne (meso) što bi značilo ostavlja se meso i posti se, dolazi Korizma. Drugi je puno vjerodostojnija: cari navale. Dakle kreirali su se određeni pomorski karići koji bi se monitirali na barke. Obe verzije pokrivaju maskiranje, muziku, ples. Pokrivaju nešto što je jako karakteristično za karnevo, a to je oponiranje društveno–političkom uređenju u kojem živimo, a sve koristeći satiru.

Prilika karnevala je da na jedan dan budeš nešto što nisi i da na jedan dan kažeš ono što ne bi inače rekao.

Župski karnevo je jedini autentični karnevo u nas. To je jedini karnevo koji nema defile samo da bi se pokazala maska. On se sprema kroz cijelu godinu i u njemu veliki broj ljudi raznih profesija i generacija sudjeluje u zajedničkoj igri.

Karnevo je jedan od vidova u kome se ispoljava karakteristika čovjeka „homo ludensa“, kroz tu „ludičnost“ se manifestira jedna od najvažnijih segmanata čovječnosti, po čemu se mi razlikujemo od beštija, a to je smijeh.

 

 POZIVAJU SE SVI NA BAL POD MASKAMA U NEDJELJU S POČETKOM U 16:00 NA STRADUNU – OŽIVITE DUH STARIH KARNEVALA. NE BRINITE UKOLIKO NEMATE MASKU – TEA BATINIĆ I 'VLAHO SLIJEPI' IMAJU CIJELU RIZNICU KOSTIMA KOJI JEDVA ČEKAJU DA PROŠEĆU I PONOVO ČINE ŠKERCE PO GRADU.


NOVOSTI

Algebra organizira probu državne mature

Algebra organizira probu državne mature u Osijeku, Varaždinu, Rijeci, Puli, Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku (10. ožujka) te Zagrebu (11. ožujka). Besplatno možeš isprobati svoje znanje hrvatskog, engleskog i matematike.


Oceanske priče Mladena Šuteja – čovjeka koji je u stanju smisliti najkompliciraniji projekt te ga i realizirati

Predavanjem Mladena Šuteja „Od Cape Horna do Polinezije“ nastavlja se ciklus putopisnih predavanja „Putositnice utorkom“ u Dubrovačkim knjižnicama.


Informadur organizirao predavanje - Suvremeni izazovi roditeljstva

INFORMADUR je povodom 11. tjedna psihologije organizirao interaktivno predavanje na temu suvremenih izazova u odgoju djece s kojima se susreću današnji roditelji.


5. Dan karijera Sveučilišta u Dubrovniku

Ovogodišnja tema Dana karijera bila je „Freelancing – sadašnjost, budućnost ili oboje?“


DAN ŽRTAVA KAZNENIH DJELA

Svake godine, 22. veljače u čitavoj Europskoj uniji obilježava se Dan žrtava kaznenih djela kako bi se podigla svijest javnosti o pravima žrtava kaznenih djela.