O jednom pozitivnom životnom iskustvu

Autor: , 25-04-2016
O jednom pozitivnom životnom iskustvu
Dubrovnik 2020 - pozitivno životno iskustvo prema kojem će se mjeriti sva ostala buduća slična iskustva i projekti u koje ulazimo.

Ovo je sada i službeno naš zadnji rad, odnosno zajednički tekst. Svojevrsna "točka na i" suradnje u okviru kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture u sklopu koje smo činili programski tim. Sa sada već stvorene vremenske, prostorne i osjećajne distance, prisjećamo se da je naš rad u tom procesu uvijek završavao u zajedničkom pisanju. Jedna ruka, druga pa treća. Kao i ovaj tekst, odnosno post festum bilješka, kako smo shvatili ovu ulogu i slobodu koju nam je Informadur ustupio.


S obzirom na to da su tri ruke uključene u ovaj proces i naša iskustva su različita jer nose ih tri perspektive koje prema ovome gradu imaju drugačije poglede, iskustva koja su s Dubrovnikom ostvarivale drugačije odnose – dva obilježena odrastanjem, jedno tek povremenim dolascima. Međutim, postoji ipak jedan zajednički stav, odnosno slika koja ostaje, nakon cijelog procesa rada na gradu u nastajanju, a koja se može pojednostaviti pod sintagmom – pozitivnog životnog iskustva o kojem smo toliko često slušali posljednjih nekoliko tjedana od prijatelja i familije, vrlo često u formi utjehe nakon završetka cijelog procesa čiji natjecateljski ishod znamo.

U to pozitivno životno iskustvo ulazi mnoštvo toga, ne nužno isključivo pozitivnog, ali upravo to mnoštvo situacija, ljudi, tekstova, projekata, partnera; sortiranje, uređivanje i žongliranje svega toga, a onda posljedično i međuljudskih odnosa stvorilo je od Dubrovnika 2020 upravo to - pozitivno životno iskustvo prema kojem će se mjeriti sva ostala buduća slična iskustva i projekti u koje ulazimo. Kroz naše ruke je prošlo mnoštvo tekstova, ideja i poluideja, hintova koji su dokazali još jednom da je Dubrovnik živ i posjeduje kreativnu snagu koja je, usred opće turističke gungule koja obilježava ovaj grad, ostala zatomljena. Imali smo priliku susresti te ljude, s njima razgovarati, s nekima od njih se i družiti i dočekati vesele i manje vesele trenutke cijelog tog procesa. Ono što je obilježilo i te razgovore, rad, druženja – bila je opipljiva želja i htjenje za promjenom, bilo kakvom promjenom, minimalnom promjenom. Od umirovljenice koja na tečnom engleskom s britanskim naglaskom objašnjava žiriju zašto se preselila u Mokošicu i zašto Mokošici treba kulturni centar, preko djece iz umjetničke škole i njihovog kasnog tinejdžerskog hate-realističnog pogleda prema gradu iz kojeg se će se nekad u budućnosti roditi neka intervencija i promjena, do velikih umjetničkih faca koja svaka na svojih način biva osupnuta mogućnostima ovoga grada.

 

Iza svog tog mnoštva impresija i kad sve izblijedi za par mjeseci,  ostat će jedna slika koju smo ponijeli sa sobom i koja će nam se vratiti po prvom povratku u grad: a to je živost svih tih ljudi različitih generacija i pogleda na svijet koja je buknula upravo zadnjih dana procesa kandidature u Lazaretima lijepo oslikavajući što bi zapravo taj prostor trebao biti. Svi mi koji smo bili uključeni u proces dubrovačke kandidature zabilježit ćemo tu sliku kao konačni rezultat cijelog našeg rada, kao razlog za odanost nadi da je promjena moguća pa makar u nekom drugom aranžmanu i okviru.

 

Od tada smo se ponovno razbježali, nastavivši svojim ustaljenim životnim itinerarima koji nikad ne podrazumijevaju duže bivanje na jednom mjestu. Jedna je u Berlinu, druga je u Beogradu, treći je u Tuzli, prva je u Vranju, druga je Zagrebu, treći je u Zagrebu, ali kao da nije... Dubrovnik je, čini će vam se, bio tek jedna od tih destinacija naše izmještenosti i mobilnosti. Međutim, po završetku cijelog procesa, shvatili smo da nije bio tek to. Shvatili smo da smo kroz taj proces – možda će zvučati patetično – odrasli. Spremni da se uvučemo u tu umjetnu natjecateljsku matricu, odradimo svoj zadatak profesionalno i požrtvovno, priznamo poraz, izađemo iz matrice i krenemo dalje – u neko drugo nastajanje.


NOVOSTI

Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku najavljuje predavanje Slavice Stojan

Predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku Slavica Stojan održat će predavanje ‘Svakodnevni život u ljetnikovcima Rijeke dubrovačke (15.-20.st.)’ u srijedu 23.svibnja 2018. u 20 sati u Dvorani Ivana Pavla II. (bivši samostan sv.Klare).


#ErasmusUpgrade manifesto : 13 točaka Erasmus Studentska Mreže

Nakon više od dvije godine konzultiranja, krajem travnja Erasmus Studentska Mreža (ESN) objavila je manifest #ErasmusUpgrade koji sadrži 13 prijedloga za poboljšanje programa koji će naslijediti Erasmus+ program.


Stipendije Njemačkog saveznog parlamenta za praksu u Berlinu

Njemački savezni parlament mladim ljudima sa završenim studijem godišnje dijeli oko 120 stipendija. Program traje od 1. ožujka do 31. srpnja 2019. i sastoji se predavanja, seminara i prakse kod jednoga od članova Bundestaga. Rok za prijavu je 30. lip


19.rođendan Udruge mladih Orlando

Trodnevnim programom Udruga mladih Orlando obilježit će 19. rođendan. Proslava započinje u petak, 18. svibnja u 20 sati slušaonicom studentskog radija Sveučilišta u Dubrovniku – UNIDU pod imenom 'Megafon'.


Sufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova za 2018. godinu

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske je objavio Javni poziv za podnošenje prijava za sufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova za 2018. godinu