Intervju s Ivanom Matićem - politologom i poticateljem kritičkog čitanja i razmišljanja

Autor: , 25-11-2019
Fotografirao: Udruga Bonsai/Ivan Matic
Intervju s Ivanom Matićem - politologom i poticateljem kritičkog čitanja i razmišljanja
Ivan Matić Dubrovčanin je s dugogodišnjom zagrebačkom adresom koji je u petak, 22. studenog, vodio radionicu „Kritičko čitanje kao osnova kritičkog razmišljanja“, a s kojim smo napravili intervju na tu temu.

Diplomirani je politolog s magisterijem s Odjela za nacionalizam Central European University-a u Budimpešti. Trenutno radi kao voditelj projekata u Uredu Tonina Picule, a radio je u međunarodnim i lokalnim udrugama za zaštitu ljudskih prava i promociju održivog razvoja te radio u privatnom sektoru u području održivog turizma promovirao afirmaciju hrvatske maritimne baštine. Uvjereni socijaldemokrat i poklonik Slow Food pokreta. Vegetarijanac koji voli kuhati, šetati i bacati lopticu svom krznatom cimeru, joggirati u kasnim večernjim satima, skijanjem rušiti mitove o primorcima koji ne vole snijeg te, iz nepoznatih razloga, gutati knjige o tudorskoj Engleskoj. Trenutno je i predsjednik Upravnog odbora Udruge Bonsai koja je organizirala ovu zanimljivu radionicu kritičkog čitanja, a koja je dio kompleta radionica koje su dio projekta Centar za mlade Dubrovnik.

 

U petak si vodio radionicu „Kritičko čitanje kao osnova kritičkog razmišljanja“, kakve su bile reakcije mladih?

Mladi su žedni razgovora i sučeljavanja mišljenja. Žeđaju da ih se pita za mišljenje, da ih se uvaži i izazove s argumentima. Reakcije mojih dubrovačkih polaznika potvrđuju upravo to da im se ne posvećuje dovoljno pažnje i da im nedostaje prostora za debatiranje i iznošenje mišljenja o temama koje su aktualne i njima važne. Istovremeno, osjećaju negdje da im nedostaje analitičkih i kritičkih alata i vještina za argumentiranu raspravu. Žele znati više. Srećom, Bonsai će ovu radionicu ponoviti početkom sljedeće godine, ali bih volio da imamo više partnera u promociji kritičkog razmišljanja u društvu.

 

Kako naučiti kritički čitati?

Kritičko čitanje, pa tako i razmišljanje, započinje postavljanjem pitanjâ, pa bih se usudio reći kako je naučiti postavljati pitanja (o svemu i svačemu) ujedno i odgovor na vaše pitanje. Mozak funkcionira kao mišić. Ako ga vježbate bit će brz, jak i dovitljiv, ali i obratno. Ako ne vježbamo postavljati pitanja i propitivati informacije onda postajemo podložni (nekritičkom) usvajanju bilo čega što nam se servira iz rastućeg broja izvora od kojih svi tvrde da su "objektivni".

Da se razumijemo, kritički čitati/razmišljati i kritizirati nisu istoznačnice. Kritički se osvrnuti na informaciju znači propitati njezine izvore, pronaći dodatne izvore, propitati argumente za i protiv, sučeliti stajališta i "brusiti" ih kroz debatu, a tek potom donijeti vlastiti sud. Rezultat kritičkog čitanja/razmišljanja može biti potpuno slaganje s pročitanim, ali s tom razlikom što nakon kritičkog promišljanja znate zašto i s čim se točno slažete... Ukratko, kritički se osvrnuti na nešto ne znači a priori se s nečim ne slagati, već znači znati odgovoriti (sebi i drugima) na pitanje zašto se slažete ili zašto se ne slažete.

Na neki način, kritički razmišljati znači i upoznavati sebe tj. znati koje su naše vrijednosti, osnovne postavke s kojim pristupamo drugima i promatramo svijet, interpretiramo događaje. Onaj tko poznaje sebe, zna postavljati pitanja i spreman je u svakom trenutku propitati i vlastita stajališta, će biti izvrstan u kritičkom promišljanju.

 

Kada, u kojoj dobi, je potrebno mladima predstaviti pojam kritičkog čitanja i razmišljanja te kako ih na to potaknuti?

Kritičko razmišljanje bi po mom mišljenju trebalo biti princip koji nam se usađuje od najranije dobi. Ako djetetu na pitanje "Zašto?" odgovorite "Zato (i točka)." učite ga od najranije dobi da osoba (u ovom slučaju roditelj) na poziciji autoriteta nije dužna pružiti objašnjenje. Naravno, ne zagovaram da se s djecom treba raspravljati o tome treba li ili ne treba jesti povrće i ići na spavanje u određeno vrijeme... Međutim, ako dijete naučite očekivati objašnjenja onda ste ga u startu potaknuli da objašnjenje zahtjeva kasnije kroz život kad god mu ne bude ponuđeno. Odgajate snažnu osobu s kojom će biti izrazito teško (do nemoguće) manipulirati. Ne vidim niti jedan razlog zašto kritičko razmišljanje ne bi bilo integralni dio svake razine našeg obrazovnog sustava. Dapače, vidim puno prednosti ako želimo društvo odgovornih i zrelih građana koji postavljaju pitanja. Želimo li? 

 

Koliko je teško danas kritički pristupiti određenim tekstovima, osobito kada smo „bombardirani“ raznoraznim sadržajima putem interneta i društvenih mreža?

Mislim da je to izvrsno pitanje. Živimo u svijetu "alternativnih činjenica" u kojem "činjenice"  koje nisu u skladu s našim vrijednosnim sustavim, i/ili već usvojenim informacijama, jednostavno bivaju zamijenjene drugim "činjenicama" koje nam se više sviđaju. Mislim da je kritičko promišljanje tekstova upravo stoga važnije nego ikada. Nikada nije bilo važnije propitivati napisano i motive iza onoga što čitamo.

Zanimljivo je, međutim, da smo unatoč raznolikosti izvora informacija izrazito izolirani (živimo u mjehurićima s istomišljenicima) i iznimno rijetko ulazimo u rasprave s ljudima s kojima se ne slažemo. To je svojevrstan paradoks, obzirom da komunikacija u povijesti čovječanstva nikada nije bila lakša. Gledam na to kao na (možda i urođenu) potrebu mozga da se ne mijenja, pa se na neki način "zaključa" i odbija usvajati nove informacije koje potencijalno znače promjenu (vlastitih stajališta). Posljedica je da često na suprotna mišljenja reagiramo obrambeno, čak i agresivno. To su okolnosti u kojima debata kao razmjena mišljenja ne postoji. Mislim da je iznimno važno nadvladati taj instinkt i prisiliti samog sebe na izlazak iz takozvane "sigurne/ugodne zone". Važno je razgovarati s ljudima s kojima se ne slažemo, koji nam mogu ponuditi neku novu perspektivu (i obratno, mi njima) te, što je najbitnije, biti spreman promijeniti/prilagoditi vlastite stavove suočeni sa snažnim argumentima.

 

Kako odgovoriti na pitanje: Zašto je potrebno kritički čitati?

Zato što je čovječanstvo koračalo naprijed isključivo zahvaljujući ljudima koji su postavljali pitanja i jer želim vjerovati da to želimo raditi i dalje.

Za sve one koji ipak nisu zainteresirani za boljitak društva (što je legitimno), onda im kritičko čitanje preporučujem kao sredstvo samo-unapređenja. Ako i živimo u društvu koje preferira ovčice, ne dajte vukovima da vas utjeraju bespogovorno u tor gdje smrdi, ali je toplo. 

 

S obzirom na to kako si zaposlen u Uredu Tonina Picule, koliko je zahtjevno biti i predsjednikom Upravnog odbora Udruge Bonsai? Koliko važnim smatraš aktivno civilno društvo i postojanje udruga?

Možda sam naivac pa i dalje gledam na politiku kao na sredstvo unaprjeđenja uvjeta u kojem  živimo. U tom smislu rad u Europskom parlamentu i za Bonsai ne vidim u konfliktu. Dapače, mislim da su to dvije uloge koje se izvrsno nadopunjuju i imam veliku sreću kroz obje surađivati s prekrasnim ljudima s kojima dijelim viziju društva u kojem želim živjeti.

Civilno društvo jest (ili bi trebalo biti) partner u izgradnji takvog društva. Mislim da je naš zadatak postavljati pitanja i žao mi je što ih se (pre)često percipira kao "neprijateljski napad", a ne kao poticaj da svi zajedno budemo bolji.

 

Iz tvog životopisa vidljivo je kako imaš bogato radno iskustvo, ali i kako si do trenutnog zaposlenja došao volontiravši. Što možeš preporučiti mladima, koji je put do uspjeha?

Stražnjica je za sjedenje, ali nemojte je koristiti previše. Nemojte čekati da vam se prilike same od sebe stvore i nemojte biti nestrpljivi u ostvarivanju ciljeva. Za dobre stvari se isplati potruditi i biti strpljiv. Prije nego sam dobio prvi (dobro) plaćeni posao sam dugo radio za nula kuna ili za iznose vrlo blizu nula kuna. Također, još dok sam studirao volontirao sam pa sam, između ostalog, tako i upoznao svog današnjeg šefa. Štoviše, upravo sam kroz volontiranje stekao znanja, vještine i poznanstva koja su me oblikovala i pomogla mi da budem koristan član društva. Dubrovčani imaju veliku sreću što imaju Bonsai i naš Volonterski centar. Moj vrlo konkretan savjet mladima u Gradu jest: javite nam se.

 

 

 

 

ivan matic intervju

NOVOSTI

Besplatna ZOOM edukacija

U sklopu virtualnog programa Centra za mlade Dubrovnik Udruga Bonsai poklanja vam edukaciju o ZOOM video aplikaciji.


Stipendije programa Hubert H. Humphrey za akademsku godinu 2021./2022.

Znanstveno-stručno usavršavanje na sveučilištima u SAD-u namijenjeno je zainteresiranim kandidatima iz javnoga i privatnoga sektora koji zadovoljavaju uvjete natječaja.


Nagrada Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019/20

Udruga Kultipraktik raspisala je natječaj za Nagradu Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019/20, čija je svrha poticanje i popularizacija književnosti na društvenim mrežama i u društvu.


Javni poziv za dodjelu jednokratnih isplata kao potpore umjetničkim strukovnim udrugama

Ministarstvo kulture objavilo je 15. svibnja 2020. godine Javni poziv za dodjelu jednokratnih isplata kao potpore umjetničkim strukovnim udrugama.