Stres i kako se nositi s njim u vrijeme krize

Autor: , 05-04-2020
Stres i kako se nositi s njim u vrijeme krize
Psihologinja Suada Salčić donosi nekoliko stručnih savjeta kako lakše prebroditi ovo stresno i nesigurno razdoblje te se osjećati mirnije i opuštenije.

Kada spomenemo stres mnogi od vas će se sjetiti definicije stresa iz svojih udžbenika. Stres je osjećaj nelagode, straha i tjeskobe koji se javlja kada neku situaciju procijenimo kao opasnu za nas ili za nama bliske osobe.

Intenzitet stresa ovisit će o našem tumačenju složenosti situacije u kojoj se nalazimo, ali i o procijeni naše sposobnosti da se s ugrozom suočimo i preuzmemo izgubljenu kontrolu.

Stres i frustracija su sastavni dio života svakog od nas, ali u odnosu na svakodnevne stresne događaje kao što su kašnjenje, utrka s vremenom i obvezama, sitna besparica i slično, vrijeme u kojem živimo poprima drugu dimenziju i postavlja pred nas nove izazove. Ovakve situacije nazivamo traumatskim jer značajno remete naš osjećaj kontrole nad životom i teško se nosimo s nelagodom koju izazivaju.

Trenutno krizno, traumatsko razdoblje i sveprisutan dojam da se gubi svijet kakvog poznajemo, uzrokuje stresni poremećaj kod velike većine ljudi, bez obzira na dob, spol ili društveni status. Tinejdžeri nisu iznimka, a zbog potrebe da na svijet gledaju s kritičkim osvrtom, tražeći za sve opravdani razlog, frustracija kod mladih može biti još i izraženija.

Na traumatske događaje reagiramo slično kao i na stres, ali su naše reakcije intenzivnije, dulje traju i imaju dugoročno veći utjecaj na naše psihičko zdravlje. Zato kriza ovakvih razmjera zahtijeva dodatnu psihičku snagu i energiju za razumijevanje i prilagodbu.

 Kako si možemo pomoći u izmijenjenim okolnostima?

Stalno dobivamo poruke da je važno zaštiti sebe, ali i biti podrška drugima! To nam je jasno, da, ali kako?

Naši obrambeni mehanizmi su urođene ili naučene reakcije koje smanjuju napetost i pomažu nam da se uspješnije nosimo s nelagodom i tjeskobom koje nastaju zbog niza ograničenja, izmjene životnog ritma i gubitka kontrole.

Racionalizacija je razumijevanje i postupno prihvaćanje situacije, što nije lako, ali nije ni nemoguće. Prije svega treba slušati samo provjerene informacije o stanju zaraze i svesti količinu istih na razumnu mjeru (jednom ili dva puta na dan). Dobra organiziranost i dnevna rutina vraća osjećaj predvidljivosti i osjećaj samopouzdanja. U situaciji kada nam je ostati doma, najbolji mogući izbor s ciljem zaštite sebe i svojih bližnjih, važno je boravak u domu i suživot s bližnjima učiniti što ugodnijim.

Održavanje osobne higijene i higijene prostora u kojem živimo te redovito pridržavanje uputa stručnjaka o zaštiti od zaraze, doprinosi osjećaju sigurnosti unutar vlastita četiri zida.

Ne treba bježati od suočavanje s vlastitim doživljajima straha, tjeskobe i nesigurnosti. To je normalna prirodna reakcija i pomaže nam u mobilizaciji dodatne energije. Verbalizirajući svoje neugodne doživljaje umanjit ćemo dugoročno njihove neželjene posljedice na naše psihičko zdravlje. Pozitivne misli i razmjena iskustava s drugima mogu biti od velike pomoći!

U životu svakog tinejdžera nezamjenjivu ulogu imaju vršnjaci! Suvremena tehnologija danas pruža neiscrpne mogućnosti komuniciranja na daljinu, zato je neizostavno druženje s prijateljima. Koristite što više mogućnost da se i čujete i vidite, dakako, uz sve one poruke i smajliće koje inače šaljete 😊.

Raditi stvari koje volite, a u normalnim okolnostima ne stižete.

Hranite se zdravo, ali ne dozvolite da vam se kretanje ograniči samo na šetnju od kauča i stola do frižidera. Vježbajte, to se može i unutar doma i na balkonu i u dvorištu… Pitate se kako? Za to su se pobrinuli vaše nastavnici tjelesnog odgoja. Slušajte ih, i budite odgovorni prema sebi.

Volite i cijenite sebe, nemojte se sažalijevati, svi smo jednako žrtve u ovoj krizi! Uzmite u obzir protok vremena i prolaznost! Tako ćete lakše i bezbolnije proći kroz ovo krizno razdoblje.

 

Suada Salčić, psihologinja


NOVOSTI

Uključite se u javno savjetovanje Europske unije o novom akcijskom planu za digitalno obrazovanje

Europska komisija je pokrenula javno savjetovanje na razini EU-a kako bi u novi akcijski plan za digitalno obrazovanje uključila iskustva u području obrazovanja i osposobljavanja stečena tijekom krize koju je uzrokovao koronavirus.


Prijavite se na međunarodno natjecanje za srednjoškolce iz STEM područja Brain Bee

Neuro_Nada naziv je studentske organizacije koja radi na sprječavanju stigmatizacije mentalnog zdravlja i promicanju javnog obrazovanja o neroznanosti, a koja trenutno radi na pokretanju natjecanja Brrain Bee


Centar za mlade Dubrovnik na Međunarodni dan mladih otvara svoja vrata

Otvorenje Centra za mlade Dubrovnik i obilježavanje Međunarodnog dana mladih uz prigodan program i radionice.


Hrvatska narodna banka traži studente za stručnu praksu

Hrvatska narodna banka radi potpore budućim, mladim stručnjacima u stjecanju praktičnih znanja i radnih iskustava raspisuje u 2020. godini natječaj za obavljanje studentske stručne prakse.