Stres i kako se nositi s njim u vrijeme krize

Autor: , 05-04-2020
Stres i kako se nositi s njim u vrijeme krize
Psihologinja Suada Salčić donosi nekoliko stručnih savjeta kako lakše prebroditi ovo stresno i nesigurno razdoblje te se osjećati mirnije i opuštenije.

Kada spomenemo stres mnogi od vas će se sjetiti definicije stresa iz svojih udžbenika. Stres je osjećaj nelagode, straha i tjeskobe koji se javlja kada neku situaciju procijenimo kao opasnu za nas ili za nama bliske osobe.

Intenzitet stresa ovisit će o našem tumačenju složenosti situacije u kojoj se nalazimo, ali i o procijeni naše sposobnosti da se s ugrozom suočimo i preuzmemo izgubljenu kontrolu.

Stres i frustracija su sastavni dio života svakog od nas, ali u odnosu na svakodnevne stresne događaje kao što su kašnjenje, utrka s vremenom i obvezama, sitna besparica i slično, vrijeme u kojem živimo poprima drugu dimenziju i postavlja pred nas nove izazove. Ovakve situacije nazivamo traumatskim jer značajno remete naš osjećaj kontrole nad životom i teško se nosimo s nelagodom koju izazivaju.

Trenutno krizno, traumatsko razdoblje i sveprisutan dojam da se gubi svijet kakvog poznajemo, uzrokuje stresni poremećaj kod velike većine ljudi, bez obzira na dob, spol ili društveni status. Tinejdžeri nisu iznimka, a zbog potrebe da na svijet gledaju s kritičkim osvrtom, tražeći za sve opravdani razlog, frustracija kod mladih može biti još i izraženija.

Na traumatske događaje reagiramo slično kao i na stres, ali su naše reakcije intenzivnije, dulje traju i imaju dugoročno veći utjecaj na naše psihičko zdravlje. Zato kriza ovakvih razmjera zahtijeva dodatnu psihičku snagu i energiju za razumijevanje i prilagodbu.

 Kako si možemo pomoći u izmijenjenim okolnostima?

Stalno dobivamo poruke da je važno zaštiti sebe, ali i biti podrška drugima! To nam je jasno, da, ali kako?

Naši obrambeni mehanizmi su urođene ili naučene reakcije koje smanjuju napetost i pomažu nam da se uspješnije nosimo s nelagodom i tjeskobom koje nastaju zbog niza ograničenja, izmjene životnog ritma i gubitka kontrole.

Racionalizacija je razumijevanje i postupno prihvaćanje situacije, što nije lako, ali nije ni nemoguće. Prije svega treba slušati samo provjerene informacije o stanju zaraze i svesti količinu istih na razumnu mjeru (jednom ili dva puta na dan). Dobra organiziranost i dnevna rutina vraća osjećaj predvidljivosti i osjećaj samopouzdanja. U situaciji kada nam je ostati doma, najbolji mogući izbor s ciljem zaštite sebe i svojih bližnjih, važno je boravak u domu i suživot s bližnjima učiniti što ugodnijim.

Održavanje osobne higijene i higijene prostora u kojem živimo te redovito pridržavanje uputa stručnjaka o zaštiti od zaraze, doprinosi osjećaju sigurnosti unutar vlastita četiri zida.

Ne treba bježati od suočavanje s vlastitim doživljajima straha, tjeskobe i nesigurnosti. To je normalna prirodna reakcija i pomaže nam u mobilizaciji dodatne energije. Verbalizirajući svoje neugodne doživljaje umanjit ćemo dugoročno njihove neželjene posljedice na naše psihičko zdravlje. Pozitivne misli i razmjena iskustava s drugima mogu biti od velike pomoći!

U životu svakog tinejdžera nezamjenjivu ulogu imaju vršnjaci! Suvremena tehnologija danas pruža neiscrpne mogućnosti komuniciranja na daljinu, zato je neizostavno druženje s prijateljima. Koristite što više mogućnost da se i čujete i vidite, dakako, uz sve one poruke i smajliće koje inače šaljete 😊.

Raditi stvari koje volite, a u normalnim okolnostima ne stižete.

Hranite se zdravo, ali ne dozvolite da vam se kretanje ograniči samo na šetnju od kauča i stola do frižidera. Vježbajte, to se može i unutar doma i na balkonu i u dvorištu… Pitate se kako? Za to su se pobrinuli vaše nastavnici tjelesnog odgoja. Slušajte ih, i budite odgovorni prema sebi.

Volite i cijenite sebe, nemojte se sažalijevati, svi smo jednako žrtve u ovoj krizi! Uzmite u obzir protok vremena i prolaznost! Tako ćete lakše i bezbolnije proći kroz ovo krizno razdoblje.

 

Suada Salčić, psihologinja


NOVOSTI

Nagrada Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019/20

Udruga Kultipraktik raspisala je natječaj za Nagradu Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019/20, čija je svrha poticanje i popularizacija književnosti na društvenim mrežama i u društvu.


Javni poziv za dodjelu jednokratnih isplata kao potpore umjetničkim strukovnim udrugama

Ministarstvo kulture objavilo je 15. svibnja 2020. godine Javni poziv za dodjelu jednokratnih isplata kao potpore umjetničkim strukovnim udrugama.


Srednjoškolci okupite tim i smislite ideju godine

Započele su prijave timova za ovogodišnje online natjecanje "Ideja godine 2020". Okupi tim, prijavi ideju!


Zajednica tehničke kulture sa svojim udrugama pripremila sustav za online sjednicu Gradskog vijeća Grada Dubrovnika

Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije s udrugama koje djeluju u njihovom sastavu, u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku pripremili su sustav za podršku izvedbe online sjednica Gradskog vijeća.


Prijavi svoj film na Dubrovnik Film Festival

Dubrovački filmski festival za djecu i mlade poziva mlade filmske redatelje, uzrasta do 20 godina, da prijave svoje filmove.