Kulturne poslastice: Međunarodna izložba Infinity u galeriji Sebastian i Galeriji hrvatske naive

Autor: , 27-10-2017
Fotografirao: Andrea Batinić Ivanković
Kulturne poslastice: Međunarodna izložba Infinity u galeriji Sebastian i Galeriji hrvatske naive
Likovna kritičarka, povjesničarka umjetnosti i kustosica Andrea Batinić Ivanković donosi nam osvrt na međunarodnu izložbu slika i skulptura s mnogobrojnim talijanskim umjetnicima u galeriji Sebastian i Galeriji hrvatske naive (12.– 26. listopada)

Izložba slika i skulptura skupine talijanskih umjetnika i umjetnica medijski je prezentirana kao „veliki kulturni događaj“, što za našu sredinu i naš Grad ona zapravo i jest. Sam naziv izložbe Infinity ili Beskonačnost zvuči grandiozno, usudila bih se reći pomalo i pretenciozno, ali uz prizvuk pozitivnih konotacija. Naime, čitava izložba podastire se njenim promatračima poput vizualne gozbe koja pokreće sve mehanizme misli, osjećaja i osjetila koji se stapaju u jedinstvenu unutarnju sliku svijeta i života, baš poput Joyceova Uliksa stvarajući vječnu sponu između misli i osjećaja koji počinju ondje gdje završavaju, a tamo gdje završavaju ponovno počinju. I to je beskonačnost. Čisti zen. Duh. Kozmički beskraj.

Infinity – najinteligentniji simbol ikada izmišljen već je stoljećima toliko sveprisutan da ga se može zateći u pojedinim korporativnim logoima, tipografiji, grafičkom dizajnu pa i u samoj umjetnosti. Umjetnost je dakle, prikaz beskonačnog u konačnom, općeg u posebnom, racionalnog u emocionalnom i naposljetku, stvarnog u beskrajnom. S filozofskog aspekta misli, umjetnost je predmet intelektualnog zrenja umjetnika – svako njegovo djelo ima svoje načelo i svoju svrhu u apsolutu, indiferenciji subjektivnoga i objektivnoga, realnoga i idealnoga. I upravo na tom tragu egzistiraju djela talijanskih umjetnika koja su kroz svoju estetsku i etičku prizmu oplemenila prostor dviju galerija uzdižući ga na jedan viši umjetnički nivo. I što je vrlo važno, prostor i djela naprosto bez prisile uliježu jedno u drugo; stapaju se u flori oslućenoga i nikad do kraja konkretno definiranoga te se pronalaze u nanosima jednog nadasve modernog, gotovo nadrealističkog likovnog senzibiliteta koji pripada generaciji modernih europskih slikara.

U obilju „umjetničke trpeze“ svakako treba izdvojiti Andreu Prandia koji je predstavljen s odličnom, velikom slikom na kojoj komponira s „kozmičkim bilješkama“ slikajući globuse i planete uz prisutnost psihički oboljelog ljudskog lika simboličkog značenja. Kroz svoju sliku progovara o pitanjima društvenog zla proizašlog iz težnje za političkom moći, sukobu religije i znanosti te ljudskim patnjama uzrokovanim ratom i bijedom. S druge strane, Laura Mazzuoli na svojim ekspresivnim, ali čvrsto zauzdanim platnima donosi erupciju snažnih boja u sudaranju, poetike realnog i irealnog te tihe i nijeme, ali veoma sugestivne ozvučenosti prostora razlomljenih pejzaža koji u očima promatrača izazivaju stanje harmonije. Upravo taj umirujući, kontemplativni iskaz uočava se na brojnim slikama koje svojim psihofizičkim, osjetilnim učinkom gledatelje uvode na put spoznaje o čovjeku kao individuumu u beskrajnom kozmosu koji polako pronalazi svoju postojanost, svoj duševni mir.

Klasičnu figuraciju i renesansnu perfekciju naslikanog lika pronalazimo u djelima Emanuele De Franceschi koja emotivno snažnim i koloristički raskošnim potezima kista vješto kombinira tradicionalnu tematiku s modernim vizijama ljudskog postojanja i njegovog unutrašnjeg „ja“. Evokacije starinskog svijeta i scenografije metafizičkog predznaka pronalazimo u pojedinim skulpturama postavljenim ispred dvodimenzionalnih rješenja u kojima se autor poigrao s iluzijom prostora prodirući u ine planove i pozadine, pogotovo s fikcijom vremenskog protoka u neku drukčiju zbilju. Tu su i monumentalne, staklene skulpture u središnjem prostoru galerije unutar same niše, remek-djela talijanskog umjetnika Elvina Mottia. Njegove goleme forme s maštovitim obličjima i perforacijama nezaobilazan su doprinos postmodernističkom shvaćanju skulpture.

Na izložbi jako dobro djeluju veliki formati Franca Girondia čija kozmička apstrakcija ima ugodnu psihičku ambijentalnost. Libuse Babakova, kao i Alessandro Grazi predstavljaju se svojim standardnim remek-djelima u domeni njihovog djelovanja – apstraktnog ekspresionizma. Široke plohe ispunjene čistim bojama čine ih neprikosnovenim tvorcima monumentalnih, golemih, geometrijskih, apstraktnih slika. Gotovo najefektivniji je sam Giovanni Masuno sa veličanstvenom slikom Nikole Tesle. Autentična slika velikog slikara gotovo „jede sve oko sebe“. Masuno je čisti genij, baš poput Tesle. Koloristički vividna i bogata kompozicija od bezbroj točaka, krivulja i apcisa, bliska action – paintingu pri samom dnu platna, ali ne polokovski, već na svoj jedinstven i neponovljiv način plijeni pozornost gledalaca pozivajući ih na uranjanje u dubinu slike – sublimaciju toploga i hladnoga, plusa i minusa, vatre i vode te neba i zemlje. Jednom riječju – stvarnoga i nestvarnoga.

Sve u svemu, umjetnost, filozofija i religija tri su aspekta pojavljivanja onog duhovnog u vremenu i usko su uzajamno povezane upravo kroz umjetnost koja daje oblik onoga beskonačnog u konačnome. I tu je ključan onaj estetski moment koji povezuje i čini srodnim sve tri duhovne potencije. A, upravo je Infinity opravdao sve tri navedene potencije insinuirajući umjetnost kao „instrument“ koji nam omogućava da pronađemo i izgubimo sami sebe u isto vrijeme – u vječnoj potrazi po tajnim bespućima beskonačnosti.

Andrea Batinić Ivanković


NOVOSTI

Polarni san Davora Rostuhara - predavanje u Narodnoj knjižnici

U ljetnom izdanju „Putositnica utorkom“ bit će Davor Rostuhar. Multimedijalnim predavanjem „Polarni san“ Rostuhar će predstaviti prvu hrvatsku ekspediciju na Južni pol u utorak, 24. srpnja, u 21 sat u Čitaonici Narodne knjižnice Grad.


Mamma Mia: Here We Go Again! premijerno pod zvijezdama u kinu Jadran

U dubrovačkom ljetnom kinu Jadran film će se premijerno prikazati u nedjelju, 22. srpnja u 21 sat, nakon čega će se od 26.7. film redovno prikazivati u kinima diljem zemlje.


Pogledajte skrivena blaga Znanstvene knjižnice

Ove srijede, 18. srpnja Znanstvena knjižnica Dubrovnik održati će otvorenje izložbe "Blaga Znanstvene knjižnice".


Prijavi se na razmjenu mladih na Murteru!

Udruga Argonauta organizira međunarodnu razmjenu mladih od 7. do 16.9. pod nazivom “Youth 4 C (Mladi za more)” u kojoj će sudjelovati mladi iz 8 zemalja.


Ljetni poslovi naših studenata: Ana-Marija Šoletić

U novoj rubrici: Ljetni poslovi naših studenata, donosimo priču studentice sestrinstva - Ana-Marije Šoletić koja je dio interventnog tima raspoređenog na nekoliko lokacija u Gradu.